Psihoterapija

Kada je Gestalt psihoterapija pravi izbor?

Područje  rada Gestalt terapije iznimno je široko, evo nekoliko osnovnih područja u kojima se preporučuje:

Možemo imati isprike, ili možemo imati zdravlje, ljubav, dug život, razumijevanje, pustolovinu, život sreću. Mi oblikujemo naše živote kroz snagu naših izbora. Osjećamo se najbespomoćnijima kada izbore napravimo idući linijom manjeg otpora, kada sami ne stvaramo vlastite živote.

R.Bach

 

• upoznavanje sebe
• nezadovoljstvo sobom i želja za promjenom
• istraživanje vlastitih potencijala
• jačanje samopouzdanja i samosvijesti
• potraga za boljom kvalitetom života
• svakodnevni egzistencijalni problemi:
• nedostatak vremena za sebe
• stres
• konflikti i prekidi
• nezadovoljstvo
• samoća
• gubitak, žaljenje, tuga i depresija
• anksioznost, strahovi i napadi panike
• nisko samopouzdanje, osjećaj nesposobnosti ili nemoći
• problemi u komunikaciji sa drugim ljudima
• teškoće u kontroli ljutnje
• problemi u učenju
• osjećaj izgubljenosti i potraga za smislom u životu
• životne krize
• donošenje važnih životnih odluka
• neprorađeni traumatski doživljaji
• obiteljski problemi
• poteškoće u partnerskim/ bračnim odnosima
• poremećaji hranjenja
• kronični bolovi
• psihosomatske tegobe
• podrška i suočavanje s težim oboljenjima

Mnoge sam godine morao u tome provesti, izgubiti duh, odučiti se mišljenju, zaboraviti jedinstvo. Nije li tako kao da sam polako velikim zaobilaznicama od muškarca postao dijete, od mislioca dječji čovjek? A ipak je moj put bio vrlo dobar, a ipak ptica u  mojim grudima nije umrla. Ali kakav je to bio put! Morao sam proći kroz toliku glupost, kroz toliki porok, kroz toliku zabludu, kroz toliko gađenje i razočaranje i jad samo da bih ponovno bio dijete i mogao početi ispočetka. Ali bilo je dobro tako, moje srce kaže da, moje se oči smiju. Morao sam očajavati, morao sam potonuti do najluđe od svih misli, do misli o samoubojstvu, kako bih mogao doživjeti milost, kako bih ponovno mogao pravo spavati i pravo se probuditi. Morao sam biti luda, kako bih ponovno u sebi našao sebstvo. Morao sam griješiti, kako bih opet mogao živjeti. Kuda bi me još mogao voditi  moj put? Lud je taj put, ide u zavojima, možda u krug. Neka ide kako hoće, želim njime ići.

H.Hesse

Tehnike rada

Nije važno ono što se učinilo sa mnom, već ono što ja činim s onim što se od mene učinilo.

E.Giusti

• Glavna načela filozofije gestalta su razumijevanje i eksperimentiranje različitih ponašanja, s ciljem proširenja iskustvenog polja i slobode izbora, odmicanja od  prošlosti, zahtjeva okoline  i okova proživljenih iskustava, prošlosti i geografskog položaja, kako bi se  pronašao vlastiti prostor slobode i odgovornosti.
• Umjesto „ zašto“ na koje se dobiva niz spremnih odgovora, racionalizacija i izgovora gestalt preferira načelo  „osjeti kako“ se nešto zbiva čime istražuje strukturu nekog zbivanja.
• Svjesnost (svjesnost toga što jest, toga što biramo i svoje odgovornosti za učinjen izbor) i ostvaren svjesni kontakt s drugom osobom, daju podlogu iz koje se spontano izvodi promjena ponašanja i doživljavanja.
• Paradoksalna teorija promjene – promjena može nastupiti tek kada postanemo ono što jesmo, a ne ono što nismo ili što bi željeli biti. Tek kada  se prihvatimo onakvima kakvima jesmo, možemo postati nešto drugo, a to predstavlja promjenu.

Prvo trebamo doći do vlastite istine, do samih sebe, osvijestiti ono što jest i identificirati se sa svim svojim konfliktnim i otuđenim dijelovima, kako bi se mogli pomaknuti od toga, kako bi mogli omogućiti istinsku promjenu.

Sve to postiže  integriranjem i kombiniranjem, na originalan način različitih verbalnih i neverbalnih tehnika:

• razgovor, igranje uloga, monodrama, projektivne tehnike
• identifikacija, vruća stolica, pojačavanje, eksperimentiranje
• imaginacija, vođena meditacija, mišićna relaksacija
• sensory awareness, masaža, oslobađanje napetosti
• ekspresija emocija, rad na energiji tijela, na disanju, tijelo i glas
• rad na snovima, kreativne tehnike i mnoge druge…

Takav je život. Kako bi se zapalila vatra, prvo su morale sagorjeti sitne grančice. Za jako oslobođenje energije bilo je nužno da se prvo očituje ono slabo. Kako bismo razumjeli  moć koju nosimo sa sobom i tajne koje su već otkrivene, moramo prvo pustiti da sagori površina očekivanja, strahova i privida. Nakon toga nastupa mir!

P.Coelho

Iza svake izvanredne stvari koja postoji bilo je nešto tragično. Svjetovi su morali proći porođajne muke da bi i najbeznačajniji cvijet mogao procvjetati.

O. Wilde

Ciljevi terapije

Iza oklopa sačinjenih od pravila i simptoma za koje mislimo da predstavljaju „osobnost“  postoji jedna primordijalna snažna, zdrava,  pozitivna jezgra,  koja se treba rasvijetliti što je ujedno primarni cilj terapije.

Goodman

Općenito cilj Gestalt psihoterapije je povećati svjesnost o načinu kako se ponašamo, razmišljamo i osjećamo u svakodnevnom životu. Kada znamo što i kako radimo, veća je vjerojatnost da ćemo nešto promijeniti u životu.

• doživljavanje sebe kao cjelovite i potpune osobe u kojoj su objedinjeni osjeti, misli, percepcija, emocije i tijelo
• prihvaćanje odgovornosti za ono što radimo, kao i za ono što ne radimo za sebe
• poticanje zrelosti, rasta i autonomnosti (autentičnost i odgovornost) kroz povećanje svjesnosti
• povećanje polja svjesnosti (“awareness”)
• otkrivanje  procesa sputavanja, sabotaže, samoblokiranja,  prekidanja ciklusa zadovoljavanja vlastitih potreba, i razotkrivanja mehanizama izbjegavanja, strahova, i inhibicija, iluzija…
• integracija svih dijelova cjelokupnog doživljavanja
• poticanje kreativne prilagodbe organizma okolini, osvještavanjem unutarnjih mehanizama koji nas prečesto guraju da reagiramo na automatizirane načine
• poticanje autentičnog kontakta sa drugim osobama i sa samim sobom
• omogućavanje  eksperimentiranja različitih načina dolaženja do novih rješenja
• profitiranje od terapijskog iskustva,  izabiranje korisnih otkrića po povratku s ekspedicije zvana terapija i njihova uporaba u svrhu  kreativnijeg života…

U ovom dobu koje vjeruje da za sve postoji prečac, najvrednija lekcija je ta da je najteži put, dugoročno gledano, onaj najlakši.

H. Miller

Gestalt psihoterapija

Mnogo je lakše razabrati zabludu nego otkriti istinu. Zabluda leži na površini i s njom ćemo lako izaći na kraj. Istina počiva u dubini. Tragati za njom nije svačija stvar.

J. W. Goethe

Temelji se na  pretpostavci da smo svi rođeni s potencijalom da živimo kreativan i ispunjavajući život, da uživamo u kontaktu s drugim ljudima, da se suočavamo s poteškoćama i rješavamo probleme koje nam život donosi.

Odrastanjem, općenito življenjem događa se da  naša životna iskustva uvjetuju naše  prirodne procese i tada ostajemo “zarobljeni” u nekom obrascu ponašanja ili vjerovanja o sebi koji je nekada bio od koristi, međutim više nije, te nas sada ometa u kvalitetnom življenju.

U psihoterapiji se nastoji istražiti kako ti obrasci ponašanja doprinose našim problemima.

Sama inhibicija neke emocije ili ponašanja u određenom trenu može biti adekvatna kao mehanizam obrane, suočavanja ili preživljavanja. No problem nastaje kada se taj mehanizam nastavi koristiti kada više nije potreban ni adekvatan, te ono što je nekad bilo korisno, sada je predmet spoticanja i sputavanja.

Dugotrajnom inhibicijom emocija, ili ponašanja dolazi do  neuroza i psihoza, psihosomatskih bolesti (gastritis, tumori, visok tlak…), socijalnih poremećaja i  poteškoća…

Psihofizičkim tehnikama i identificiranjem osnovnih potreba, njihovim eventualnim zadovoljavanjem i samim poticanjem ekspresije emocija i ponašanja, posebice ljutnje, bijesa, nježnosti, radosti i tuge, mogu se spriječiti te patogene posljedice.

Akcent  se stavlja na svjesnost trenutnog iskustva (ovdje i sada, koji uključuje eventualno pobuđivanje arhaičnog iskustva) i  kontakt sa sobom i drugom osobom.

Usmjerena je na otkrivanje uloga koje koristimo u određenim situacijama i preuzimanje odgovornosti za sebe, čime se mogu pronaći novi i kreativniji načini suočavanja s izazovima koji su pred nama

Usmjerena je na rješavanje aktualnih životnih problema i dovršavanje nezavršenih poslova iz prošlosti, što dovodi do oslobađanja energije za potpuniji i kvalitetniji život u sadašnjosti.

Poput barčice gestalt psihoterapija stalno plovi između  tijela i ideja, materije i duha, stvarnosti ovdje i sada, i duhova nedovršenih poslova, ili blokova koji su posljedica otvrdnulih i zarđalih mehanizama reagiranja.

Proradom percepcije i mentalne prezentacije događaja omogućuju se nova iskustva i novi pogledi na probleme.

Razvija se holistički pogled na čovjeka integrirajući osjetilne, emocionalne, intelektualne, socijalne i duhovne dimenzije, dopuštajući tako globalno iskustvo u kojem tijelo može pričati, a riječ se može otjeloviti.

Ljude se ne može razumjeti ako ih se izolira iz njihovih okruženja ili ako se izolira psiha od tijela ili duše. Iz Gestalt perspektive, svi navedeni aspekti naše egzistencije su međusobno povezani u cjelinu.

Fizički pol φ : tijelo, osjetila, pokretnost, seksualnost

Afektivni pol α: srce, osjećaji, ljubavne veze

Racionalni pol  ρ: glava, ideje, misli, imaginacija

Socijalni pol  σ: odnos s drugima, okolina, kultura

Dugovni pol  ω: mjesto i značenje čovjeka u kozmosu

Gestalt  γ: interakcija 5 osnovnih dimenzija, multidimenzionalni pristup istovremeno tjelesni, emocionalni, racionalni, socijalni i duhovni, uzimajući u obzir ne samo sve te aspekte, već nadasve njihove interakcije, predlažući sintetizirani globalni pogled na čovjeka. 

Na obilježenim i unaprijed probijenim stazama ne nalaze se najbogatija otkrića: najljepše cvijeće i sakriveno blago nalaze se gdje još nema probijenih putova

S. Ginger

Gestalt kao egzistencijalna filozofija - umjetnost življenja

Gestalt je više od same psihoterapije.

Gestalt  se smatra autentičnom egzistencijalnom filozofijom.

Gestalt je umjetnost življenja, stil života.

Gestalt je poseban način koncepcije odnosa življenja u svijetu.

Temelji se na povjerenju u zdrave kapacitete i sposobnosti pojedinca da svoje osobne i životne teškoće iskoristi kao priliku za osobni rast i napredak.

Životna filozofija gestalt terapije (F.Perls)

1. Živi sada i ovdje u trenutnoj situaciji,  a ne u prošlosti niti u budućnosti!

2. Prihvati sebe i prihvati druge onakvima kakvi jeste sada!

3. Prihvati  stvarnost  kakva ona je, a ne kakva bi želio da bude!

4. Budi pošten prema sebi i preuzmi odgovornost za svoje misli, osjećaje i ponašanje!!

5. Otpusti razum i prepusti se osjetilima:Ne precjenjuj misli, živi sa svojim osjetilima i osjeti što ti pružaju!

6. Prihvati  i slobodno izrazi svoje osjećaje, želje, misli  bez da ih opravdavaš, objašnjavaš, prosuđuješ ili manipuliraš njima!

7. Prihvati i u potpunosti doživi  sve svoje osjećaje!

8. Ne prihvaćaj vanjske zahtjeve, niti naučena moranja ili trebanja, koja se kose sa tvojim poznavanjem sebe i tvojim potrebama! Slijedi odgovorno svoje vlastite potrebe i imperative!

9. Budi spreman eksperimentirati i istraživati kako bi se susreo s novim situacijama i obogatio svoj repertoar reakcija i ponašanja!

10. Budi spreman na promjene i vlastiti razvoj!

Potrudi se stvoriti si uvjete gdje te više nije strah složenosti života, već gdje si motiviran i uzbuđen izazovom za istinitim razumijevanjem njega. Prihvaćanjem svakog trenutka kako naiđe, bez obzira što sadrži i obuhvaća jest umjetnost življenja. Jučer je prošlo, sutra možda nikada ne stigne- dakle živi svoj život danas!

S.Ginger

Kako izgleda terapija

Po dolasku klijent se upoznaje s osnovnim pravilima i uvjetima rada:

Individualne seanse traju 50 minuta, te se održavaju 1. tjedno.

Prvih nekoliko seansi 3-5 služe za upoznavanje:

Klijent se upoznaje s pravilima i načinom rada, te stilom terapeuta nakon čega odlučuje odgovara li mu terapeut kao profesionalna osoba i njegov stil rada.

Terapeut se upoznaje sa  klijentom, njegovim problemima te procjenjuje može li mu svojim kompetentnostima pomoći, ili bi klijentu više odgovarao neki drugi pristup.

Nakon upoznavanja donosi se odluka o nastavku rada prema prezentiranom terapijskom modelu.

Potom slijedi faza postavljanja ciljeva terapije, te plana i programa rada koje zajednički donose klijent i terapeut identificirajući klijentove potrebe i probleme.

Ovisno o strukturi klijenta, njegovih potreba i želja dogovara se pristup i način rada usmjeren cilju terapije.

Klijent u svakoj seansi ima mogućnost izabrati način rada koji mu odgovara između ponuđenih opcija od strane terapeuta.

Terapeut nudi različite mogućnosti, načine i tehnike klijentu kojeg nikad ne prisiljava ni na kakvu akciju koja mu ne odgovara, već klijent sam preuzimajući odgovornost za sebe i svoje osjećaje vrši odabir.

Terapeut i klijent su u ravnopravnom odnosu koji  se bazira na slobodnoj i otvorenoj  komunikaciji i učenju preuzimanja odgovornosti za sebe.

Terapeut je odgovoran za proces terapije. Terapeut osigurava kompetentnost područjem kojim se bavi, ugodan, siguran, podržavajući, povjerljiv ambijent u kojem podržava klijenta i razvija u njemu osjećaj razumijevanja, prihvaćenosti i povjerenja kao osnovu terapijskog procesa.

Klijent treba biti motiviran i spreman za rad na sebi i sudjelovanje u aktivnostima.

Klijent donosi temu odnosno problem na kojem želi raditi, a terapeut ovisno o temi i osjećajima klijenta predlaže različite opcije, metode i vježbe kako bi pomogao klijentu da problem sagleda sa  druge strane, osvijesti nove elemente, dođe u dublji kontakt sa sobom, izrazi emocije, da osvijesti "prepreke" koje stoje na putu rješavanja problema, odnosno njegovog osobnog rasta…

Uspjeh terapije jednim dijelom ovisi o aktivnosti i motivaciji klijenta.

Psihoterapija kao proces rada na sebi s ciljem  pozitivnih promjena međutim prolazi kroz različite faze i procese. Nijedan put nije samo silazan, ni ravan, a najmanje onaj najteži put na svijetu –put do sebe. Na tom putu, odnosno procesu nailazi se na mnoštvo otpora, te može biti praćen neugodnim emocijama tuge, ljutnje, frustracije, bespomoćnosti, osjećajem uzaludnosti i ne napretka i sl., što je najčešće posljedica približavanja samom sebi. Bitno je u tom trenutku ne odustati od terapije, nego neugodne doživljaje postaviti kao temu seanse. Jer jedino proradom tih negativnih emocija može se ići dalje.

U Danteovoj Božanskoj komediji Dante se nalazi izgubljen u šumi; Ne može se vratiti natrag, a ispred njega izranjaju divlje i izgladnjele zvijeri. Nemoćan i razjaren od straha, zaziva nebesa u pomoć. Beatrice čuvši njegove molitve šalje mu Virgilija koji je već prošao tim putem. . Virgilije upozorava pjesnika da  put povratka prolazi kroz pakao i čistilište kako bi se stiglo do raja. Pakao je prepun opasnosti i zastrašujućih bića i scena. Gotovo nitko ga ne može prijeći bez dobrog vodiča. Obzirom da je Virgilije i sam već prošao tuda,  poznaje put i može mu pomoći ukazujući mu na prepreke na putu, zablude i zamke, ali ne može ga nositi ili preći umjesto njega. U paklu Dante upoznaje  sve patnje onih koji su griješili i koji su kažnjeni prema prirodi njihove krivnje. Pjesnik je pošteđen kazne, ali ne i razumijevanja svoje krivnje i njezinih posljedica. Nakon dugog i ne lakog putovanja, uz pomoć Virgilija, on uspijeva proći pakao i vraća se „gledati zvijezde“. U metaforičkom smislu Virgilije može predstavljati terapeuta koji se već suočio svojim problemima i osobnošću, a Dante klijenta.  Put kroz pakao i čistilište do raja može predstavljati psihoterapijski proces. Pakao je patnja prouzročena unutarnjim sukobima, dok se u  čistilištu  oslobađa svih uvjetovanosti, kako bi mogao slobodno uživati blagodati raja odnosno slobodnog i potpunog života.

A. Lowen

Odnos klijenta i terapeuta

 

Osnovni instrument psihoterapije jest ravnopravan odnos klijenta i psihoterapeuta.

Psihoterapija nije magična pilula nego rad na sebi koji iziskuje trud klijenta, njegovu motiviranost za promjenu, i njegovo aktivno sudjelovanje u postizanju zajednički dogovorenih terapijskih ciljeva.

Premda klijenti često imaju osjećaj da će na psihoterapiji dobiti konkretan savjet što učiniti u nekoj situaciji, psihoterapeutov je zadatak pomoći klijentu da sam dođe do vlastitih rješenja umjesto davanja gotovih odgovora i savjeta.

Psihoterapija je kreativan proces u kojem je potrebno pronaći način na koji će klijent najlakše izraziti sebe pri čemu se  može poslužiti različitim tehnikama, međutim tehnike su samo pomoćna sredstva. Ono što omogućava istinsku promjenu je proces koji se odvija kontinuiranim terapijskim radom između klijenta i terapeuta. Proces koji obuhvaća podršku, razumijevanje, sigurnost, prihvaćenost, osjećaj viđenosti i povjerenje na kojem se temelji izgradnja odnosa i mogućnost promjene.

Učitelj učeniku nikada ne govori što treba raditi. Oni su tek suputnici koji dijele isti teški osjećaj „čuđenja“ pred percepcijom koja se neprestano mijenja, obzorima koji se šire, vratima koja se zatvaraju, rijekama koje naizgled zameću put, a koje zapravo ne treba premostiti, nego njima ploviti. Pravi učitelj izaziva učenikovu hrabrost da poremeti ravnotežu  u svom svijetu, iako se i sam dvoumi oko stvari koje je otkrio, i još više oko onoga što ga  čeka iza sljedećeg zavoja.

P.Coelho

Psihoterapija općenito

Nije lako. Prokleta je to stvar. Ali ja ne znam za drugi put. Gledaj, ti uopće ne znaš kakav je vani svijet, sjediš udubljen i zakopan u svoj posao i svoj nesretan brak. Učini taj korak, i vidjet ćeš odjednom kako te svijet čeka s tisuću lijepih stvari. Odavno već stanuješ s mrtvima, izgubio si vezu sa životom. Odvaži se! Kreni!

H. Hesse

Psihoterapija je proces u kojem terapeut podržava klijenta na putu osobnog rasta i pomaže mu razgovorom i drugim tehnikama suočiti se sa vlastitim problemima i pronaći adekvatne odgovore i načine njihova rješavanja s ciljem postizanja bolje funkcionalnosti, cjelovitosti i osjećaja zadovoljstva i dobrobiti.

Mitsko stajalište o psihoterapiji kao liječenju bolesnih ljudi samo je lažan mit nažalost još uvijek perzistentan u našem društvu.

U biti psihoterapija je za svaku osobu koja ima za cilj:

• upoznati samu sebe
• koja želi uvidjeti  svoje obrasce ponašanja, načine funkcioniranja u svakodnevnom životu, načine odnošenja prema problemima, načine utjecanja na svoj i tuđe živote, načine komuniciranja…
• promijeniti one obrasce ponašanja i razmišljanja koji su nefunkcionalni što je ujedno i cilj psihoterapije

Psihoterapija treba svakome tko želi:

• povećati samopouzdanje
• poboljšati međuljudske odnose
• naučiti adekvatnije mehanizme suočavanja sa stresnim situacijama i rješavanja problema
• biti zadovoljniji sa samim sobom i sa ljudima oko sebe
• riješiti se ovisnosti i bezrazložnih strahova kako bi bili spontaniji i otvoreniji prema životu
• razvijati zdrave navike i ponašanja
• otkriti svoje iskrene potrebe, želje, interese i potencijale
• upoznati sebe

Drugim riječima, treba svakome tko želi poboljšati kvalitetu života.

U sigurnom okruženju punom razumijevanja i podrške osoba može naučiti i vježbati drugačije obrasce ponašanja koje se u svakodnevnom životu ne usuđuje, može preispitivati i propitivati dosadašnje vrijednosti, načine funkcioniranja i poglede na svijet.

Ni jedan terapeutski postupak nema za cilj mijenjanje vanjskih događaja, već je usmjeren na  mijenjanje unutrašnje percepcije koju osoba stvara o tim događajima.

Tehnike koje se mogu koristiti u psihoterapiji, osim razgovora, su crtež, igranje uloga, pisanje, različite projektivne tehnike, pokret, relaksacija, vođena vizualizacija, meditacija, rad na tijelu i drugo.

Prije ili kasnije svi se moramo sučeliti s činjenicom da vrijeme teče da su stvari prolazne i da je život satkan od promjena. Ono što nam je teže razumjeti, jest da je upravo u promjeni suština ljepote i smisla življenja. Smijati se rizik je da ispadneš budala. Plakati je rizik izgledati sentimentalan. Posegnuti za drugim je rizik uplitanja. Otkriti osjećaje rizik je otkriti svoje pravo ja. Izložiti ideje i snove pred svjetinu rizik je da ih se izgubi. Voljeti nekog je rizik umiranja. Pokušati znači riskirati pogrešku. Ali riskirati se mora. Jer najveća je opasnost ništa ne riskirati. Čovjek koji ništa ne riskira, ne čini ništa, nema ništa, nije ništa i postaje ništa. On će možda izbjeći patnju i bol, ali ne može ništa naučiti ni osjetiti, mijenjati ni rasti, ljubiti, ni živjeti. On je okovan svojim stavovima, on je rob. On je proigrao svoju slobodu. Samo onaj koji se usudi istinski je slobodan.

xxx