Važnost kreativnosti

Kreativnost kao osnova mentalnog zdravlja…

“Potreba da se nešto stvara jest prva zraka svijetla u zamračenoj duši.”

Kreativnost je mentalni proces koji uključuje stvaranje novih ideja, pojmova, ili rješenja problema, ili novih poveznica između postojećih ideja ili pojmova. Većina ostalih definicija polazi od iste pretpostavke da je kreativnost umijeće stvaranja novog, drugačijeg kombiniranjem i spajanjem postojećeg, možda naizgled nespojivog. Upravo zato je osnova mentalnog zdravlja.

Psihički problemi se javljaju u situacijama kada se nalazimo blokirani u ili pred problemom, kada se vrtimo u istom  nefunkcionalnom obrascu ponašanja i ne uspijevamo ga promijeniti. Da bi se situacija mogla bolje sagledati, trebamo joj pristupiti sa što više mogućih aspekata, različitih perspektiva.

U tu svrhu psihoterapija se služi različitim kreativnim metodama kako bi se omogućili različiti pogledi na situaciju, stvorili novi putevi dolaženja do informacija, isprobali različiti metodi, omogućili novi doživljaji, otkrili dotad nepoznati osjećaji, pružile nove persepektive pogleda na stvari i probleme, pružila šansa eksperimentiranja novih modusa reagiranja…

„To je istina… A opet, istina nije ništa…Istina je jedino da se treba stvarati sebe, stvarati! I jedino onda, može se pronaći !“ Pirandello.

 

Destruktivnost – kreativnost

Ako slijedimo samo ono što već poznajemo, kad-tad ćemo postati destruktivni jer nema napretka, jer se vrtimo u istom krugu koji neko vrijeme može biti uspješan, ali samo neko vrijeme. Priroda zahtjeva rast, bujanje. Zahtjeva kreativnost. A za kreativnost potrebna je i doza rizika. Rizika da se napuste ustaljeni obrasci razmišljanja i ponašanja, da se pokuša koji novi smjer, usudi na novi korak.

Jer postoje samo dva načina življenja: kreativno ili destruktivno. Ako se naše energije ne kreću prema stvaranju, one će se nastaviti kretati, međutim, ne imajući priliku slobodnog toka postat će destruktivne. Energija ne može čekati, ima potrebu izraziti se, prema tome, ako izbjegavamo iskoristiti ju, izraziti, kreirati, biti kreativni, energija će i dalje kružiti unutar nas, zagušena neće imati druge nego se okrenuti u svoji drugi pol, i postati destruktivna i oblikovati se u obliku depresije, bijesa, autodestrukcije, ili u nekom drugom vidu.

Zato tu autodestruktivnu silu u našim dubinama možemo i moramo osvijestiti i preraditi ju. Jedna od najjednostavnijih metoda jest kroz kreativne procese, kroz koje možemo ponovo doći u kontakt sa izvornom energijom.

Pisanjem, slikanjem, meditiranjem, plesom, te stapanjem sa čistom prirodom, svuda oko nas imamo priliku jednostavnije i spontanije oživiti te kreativne procese i živjeti ih.

Kreativnost je nužna kako bi mogli odbaciti zastarjele modele verbalne manipulacije, prikrivanja i potiskivanja stvarnih osjećaja, kao i misli, koje zbog straha njihova izražavanja i puštanja na slobodu, gušimo u sebi. Koje li zablude. Upravo to njihovo držanje pod kontrolom jest što stvara destrukciju i vezanost, a ne njihovo puštanje na slobodu od čega zaziremo, jer su nas tako učili pa to onda valjda tako treba biti. I tako bi se taj ustaljeni proces nastavio vrtiti u krugu da ne prizovemo u pomoć naš najdragocjeniji dar prirode,  našu bit – kreativnost!

Ako se prepustimo našem kreativnom vodstvu u sigurnim smo rukama. Iako mnogo puta izgleda ludo, nelogično, čak i suprotno zdravom razumu, naposljetku se pokaže da je upravo taj iskorak iz poznatog, ta greška u iscrtavanju putanja bila novi pravac kojim je trebalo poći. Ako se prepustimo svojoj kreativnosti, možemo biti mirni i s vedrinom promatrati proces koji se odvija u nama, otkrivati nove putove. Jer  kreativnost   zna kuda ide. Naša kreativnost dio je sveopće kreativnosti. Povezana je s izvorom prirode i svijeta na nekoj drugoj, puno dubljoj dimenziji i ima inteligenciju koja je drugačija od one naše, poznate pomoću koje inače predviđamo, planiramo i projiciramo putanje svojih života.

Kada se jednostavno prepustimo onom što se događa, procesu, kada  želimo nestati u plesu, u slici, u nekoj aktivnosti, kada ne uvjetujemo pokret ili smjer kista, odabir boje, kada dozvolimo unutarnjem vodstvu da nas vodi, prepustimo se njegovoj mudrosti, prepustimo se tom kreativnom procesu, a mi sa svim svojim naučenim znanjem i ograničenjima nestajemo, tada nestaju sve prepreke, tada ulazimo u nepoznatu nam sferu, napuštamo poznato,  tada nastupa kaos. Tada ništa nije nemoguće, jer u kaosu se stvara mogućnost novih sklapanja, novih poredaka, novih djela, novina, rađanja, stvaranja. To je oslobađajući ali zastrašujući osjećaj odlaska u nepoznato, u nepredvidljivo kada se prepuštamo bez straha, vjerujući, intuitivno znajući da će nas nepoznato odvesti na pravo mjesto.

Sve što trebamo je biti blesavi, otkačeni, povjerljivi, u srcu…prepustiti se nevjerojatnoj inteligenciji onoga što nas okružuje, što nas pokreće, osjetiti se djelom toga.

„Strastvena je opsjednutost svime što volimo, zapravo čarobna lavina koja nam ravna put, mijenja pravila, rasuđuje, odbacuje dogme, prenosi nas preko ponora, pobjeđuje naše strahove, oslobađa nas sumnji. Bez moći te ljubavi, mi smo samo lađe koje tumaraju mirnim morima dosade, a ona su ubojita…“²

 

Samo za odabrane  pojedince ili svakog čovjeka…

„S tobom same nevolje, tvoje je djelo marginalno i neprihvatljivo. Pa, što je onda rješenje? Krenuti dalje i izboriti se. Pokupiti već jednom tu olovku, pritisnuti ju o papir i prestati cviliti. Pisati. Pokupiti taj kist i biti gadni prema sebi za promjenu, slikati. Plesači, odjenite tu košuljicu, svežite vrpce u svojoj kosi, oko struka, oko gležnjeva i recite tijelu neka izvoli. Plešite. Glumci, dramaturzi, pjesnici, glazbenici i svi ostali. Uglavnom, prestanite pričati! Nemojte više reći  ni riječi dok ne postanete to što jeste. Zatvorite se u sobu, ili pak na čistinu pod nebom. Stvarajte svoju umjetnost. Uglavnom , stvar se ne može smrznuti ako se kreće. Pa onda krenite. I krećite se! Hladnoća za kreativnost, veze i sam život predstavlja poljubac smrti.“ Estes

Kreativnost je prisutna u svima nama. Sve može biti kreativno, mi smo oni koji unose kvalitetu u podražaj. Kreativnost je običaj, navika, unutarnji stav, način na koji gledamo stvari i pristupamo im. Kreativnost može oploditi razne aspekte našeg života.

Svi imamo sposobnost kreativne integracije, bez obzira na to jesmo li ekonomisti, kućanice, liječnici, postolari ili balerine. Trebamo samo odlučiti da ne prihvaćamo ništa manje od toga da smo potpuno živi, da se pokrenemo, budemo ono što jesmo i dijelimo svoje darove.

Značaj kreativnosti ne treba biti nužno povezan sa velikim umjetničkim djelima, već s činjenicom da ja, kao pojedinac uspijevam iskusiti nove stvari, uspijevam u svom iskustvu stvoriti si dimenziju života u kojoj djeluje ista sila koja vodi i vuče jednog Leonarda,  jednog Michelangela, jednog Bethowena, jednog Prousta do Stvaranja.

Zato trebamo skupiti hrabrost i postaviti si zadatak pobuđivanja u nama te kreativne dimenzije, kroz koju se osjećamo živima i kreativnima. Nije slučajan odabir riječi pobuđivanje. Pobuđuje se nešto što je živo i što je bilo budno, a to znači  da je kreativna dimenzija živa i da postoji, i da je oduvijek postojala u našim životima, inače svijet ne bi ni postajo, treba je samo probuditi.

Kroz prepuštanje stvaralačkom tijeku možemo otkriti što je ono što nas koči u prepuštanju životu.

Mi ljudi smo sami po sebi kreativna bića. Krećući se ka svom izvoru iznutra možemo stvoriti izuzetna djela izvana. Nije važno koji oblik poprima naša kreativnost. Važno je da izražavamo naše jedinstvene darove i kreativan potencijal, dopuštajući im izraz u unutarnjem i vanjskom životu.

Ako ne možemo izmamiti svoju kreativnost to ne znači da ju ne posjedujemo, već da je samo potisnuta zbog predrasuda koje imamo.

Svi imamo potencijala za kreativnost, njezin razvoj uvjetovan je utjecajima raznih internih i eksternih faktora kao što su osobnost, senzibilitet, odgoj, obrazovanje, društveno okruženje, okolina i uvjeti odrastanja koji utječu na našu percepciju o sebi kao kreativnoj osobi.

„Upravo kuhanje novih stvari, novih smjerova, predanosti vlastitoj umjetnosti i radu, ono što stalno hrani divlju, izvornu dušu. One ju hrane i uzdržavaju u našoj psihi. Bez te kreativne vatre, tog kuhanja novih ideja, stvaranja, naše velike ideje, originalne zamisli težnje i čežnje ostaju sirove, a mi ne osjećamo ispunjenje.“Estes

Podijeli na Facebook-u
Podijeli na Twitter-u
Podijeli na LinkedIn-u
Podijeli na Pinterestu
Pošalji na mail
Isprintaj